Plemeniti Metali na Rekordnim Nivoima – Šta to Govori o Bitcoinu?

Najvažnije u nekoliko reči

  • Istorijska godina za plemenite metale – platina +161%, srebro +151%, zlato +69%
  • Dolar gubi poverenje – pad od 9,42%, najjači od 1973. godine
  • Države masovno kupuju zlato – bekstvo iz dolarskih rezervi u tvrde asete
  • Bitcoin u svom ciklusu – kratkoročna korekcija, dugoročno uvek nadmašuje sve
  • 21 milion naspram beskonačno – Bitcoin ima ono što plemeniti metali nemaju: apsolutnu oskudnost

Godina 2025. donela je fascinantnu lekciju o tome šta se dešava kada globalno poverenje u rezervnu valutu počinje da puca. Dok zlato, srebro i platina obaraju istorijske rekorde, centralne banke masovno beže iz dolarskih rezervi, Bitcoin uprkos kratkoročnoj korekciji pokazuje zašto je superiorni dugoročni izbor za svakoga ko razume fundamentalnu razliku između oskudnosti i retke dostupnosti.

Bekstvo u tvrde asete – Istorijski obrazac se ponavlja

26. decembar 2025, tržište dragih metala beleži spektakularne performanse koje podsećaju na istorijske momente gubitka poverenja u fiat valute:

Zlato se trguje praktično na svom istorijskom maksimumu od $4,525.93, sa godišnjim rastom od 69% najjače godišnje povećanje od 1979. godine. To nije slučajnost 1979. je bila godina kada je inflacija u SAD eksplodirala, a dolar gubio vrednost.

Srebro se vrti oko $72.70 po unci sa impresivnih 151% godišnjeg rasta.

Platina je dostigla $2,465.10 po unci novi ATH sa godišnjim rastom od 160%, najvećim od 1987. godine.

Tri od četiri metala na ili blizu istorijskih maksimuma ovo nije normalna tržišna aktivnost. Ovo je bekstvo.

Dolar gubi status

Iza rasta plemenitih metala krije se kolaps poverenja u američki dolar. Dolar Indeks (DXY) pao je za 9,42% tokom 2025 – najjače godišnje slabljenje od 1973. godine kada se Bretton Woods sistem raspao.

Federal Reserve je pokrenuo agresivan ciklus smanjenja kamatnih stopa, tri smanjenja ukupno 75 baznih poena dovela su stopu na 3.50%-3.75%. Kada je nominalna kamatna stopa 3.75% a inflacija 3.0%, realni prinos je samo 0.75%, praktično ništa za valutne rezerve koje bi trebalo da čuvaju vrednost.

Rezultat je taj da su centralne banke kupile 950+ tona zlata tokom 2025 rekordan tempo koji signalizira fundamentalnu promenu. Kina, Rusija, Indija sve masovno prebacuju rezerve iz dolara u zlato. Ovo nije finansijska spekulacija. Ovo je gubitak poverenja u rezervnu valutu svetskog sistema.

Goldman Sachs direktno povezuje rast zlata sa “narušavanjem poverenja u američki dolar”. Morgan Stanley karakteriše pad dolara kao “najoštriji od 1973.” i predviđa još 10% pada do kraja 2026.

Istorija se ponavlja – Ali postoji bolji način

Istorijski gledano, svaki put kada fiat valute gube poverenje, ljudi beže u tvrde asete. U Nemačkoj 1920-ih, u SAD 1970-ih, u Zimbabveu 2000-ih uvek isti obrazac: fiat se štampa, poverenje pada, zlato raste.

Ali postoji fundamentalni problem sa plemenitim metalima kao dugoročnim rešenjem: niko ne zna koliko ih zaista ima.

  • Zlato: Procenjuje se da je iskopano oko 200,000 tona kroz istoriju, ali niko ne zna tačno. Novi rudnici se i dalje otkrivaju, nova tehnologija omogućava ekstrakciju iz rudnika koji ranije nisu bili isplativi.
  • Srebro: Još neizvesnije. Industrijska potrošnja, rudarska proizvodnja, reciklaža.
  • Platina: Koncentrisana u Južnoj Africi i Rusiji, podložna geopolitičkim šokovima ponude ali opet niko ne zna konačan broj.

Bitcoin ima strogo ograničenu ponudu matematički fiksiran broj blizu 21 miliona koji nikada ne može biti prekoračen.

Ova razlika nije tehnička sitnica to je fundamentalna prednost koja čini Bitcoin superiornim dugoročnim čuvarem vrednosti.

Bitcoin ciklusi – Različiti od svega drugog

Kratkoročno, Bitcoin prolazi kroz korekciju trenutno oko -8,53% YTD. Ali ko razume Bitcoin, razume da on ne korelira sa tradicionalnim tržištima na isti način.

Bitcoin nije dostigao $126,198 u oktobru 2025 zato što su institucije požurile da kupe sigurniji aset dostigao je zato što je ponuda postajala oskudnija dok je potražnja rasla.

Trenutna korekcija je normalna faza ciklusa. Bitcoin nije zlato koje reaguje na svaki geopolitički šok. Bitcoin gradi dugoročnu vrednost kroz apsolutnu oskudnost i rastući broj korisnika koji razumeju zašto to ima vrednost.

Investitori razumeju – BlackRock i Fidelity ETF-ovi rastu

Dok Bitcoin prolazi kroz normalnu cikličnu korekciju, investitori nastavljaju da kupuju kroz ETF-ove:

BlackRock-ov iShares Bitcoin Trust (IBIT) prikupilo je $62.5 milijardi od lansiranja pet puta više od Fidelity FBTC ($12.4 milijardi). BlackRock je pozicionirao Bitcoin kao jedno od svojih tri “top investment themes” za 2025.

Fidelity sa 15% tržišnog udela vodi strategiju dugoročne akumulacije. Investitori ne kupuju Bitcoin kroz ove ETF-ove kao paničnu zaštitu kupuju ga jer razumeju fundamentalnu vrednost fiksne ponude u svetu beskonačnog štampanja novca.

Čak je i Trump administracija u martu 2025 potpisala Executive Order za Strategic Bitcoin Reserve, plan da SAD akumulira 1 milion BTC kao deo nacionalnih rezervi.

Bitcoin naspram Zlata – Šta istorija zaista pokazuje

Hajde da stavimo stvari u perspektivu. Od nastanka 2009. do danas, Bitcoin je pokazao nešto što nijedna druga imovina u istoriji nije:

Bitcoin je jedina imovina koja:

  • Uvek dostiže novi ATH nakon svakog bear market-a – bez izuzetka
  • Ima matematički garantovanu oskudnost – algoritam određuje tačnu ponudu
  • Ne zavisi od vlada ili banaka – decentralizovan na hiljadama nezavisnih nodova
  • Prenosi se za minute – bez obzira na granicu ili količinu
  • Ne zahteva fizičko čuvanje – privatni ključ je sve što vam treba
  • Deljiv je do 8 decimala – 1 BTC = 100,000,000 satoshija

Zlato ima svoje prednosti:

  • Hiljadama godina testirano kao čuvar vrednosti
  • Fizičko, opipljivo – ljudi instinktivno razumeju
  • Sve centralne banke ga drže u rezervama
  • Izvrsna zaštita u trenutnim geopolitičkim krizama

Ali zlato ima fundamentalne limite:

  • Teško se prenosi – pokušajte da prebacite 10kg zlata preko granice
  • Nepoznata ukupna količina – stalno se otkrivaju novi rudnici
  • Ne može se deliti praktično – kako podeliti zlatnu polugu na hiljade delova?
  • Zahteva fizičko skladištenje – sefovi, osiguranje, logistika

Bitcoin nije zamena za zlato u svakom scenariju. Ali kao dugoročni čuvar vrednosti u digitalnoj eri? Nema konkurencije.

Dugoročno naspram kratkoročnog – Ključna razlika

Ljudi koji ne razumeju Bitcoin vide pad od -8,53% i misle “propao je”. Ljudi koji razumeju Bitcoin vide istu stvar i misle “prilika za akumulaciju”.

Da, Bitcoin ima ekstremnu volatilnost kratkoročno. To je cena koju plaćate za imovinu koja prelazi sa $0 na bilionsko tržište za 15 godina. Ali svako ko je držao Bitcoin 4+ godina uvek je bio u profitu. Uvek.

Zašto ovo sve ima smisla

Slabljenje dolara, rast plemenitih metala i Bitcoin korekcija sve ovo deluje haotično dok ne razumete fundamentalni obrazac:

  1. Fiat valute gube poverenje → ljudi beže u tvrde asete
  2. Zlato reaguje prvo → poznato, istorijski testirano
  3. Bitcoin sledi svoj ciklus → ne reaguje na svaki dnevni šok
  4. Dugoročno, oskudnost pobeđuje → 21M < ∞

Centralne banke kupuju zlato jer moraju da drže nešto fizičko što razumeju. Investitori institucija kupuju Bitcoin jer razumeju da digitalna oskudnost je superornija od fizičke retkosti.

Najbolje tek dolazi

Godina 2025. pokazuje spektakularnu demonstraciju bekstva iz dolara u tvrde asete. Plemeniti metali obaraju rekorde, poverenje u fiat se urušava.

Za Bitcoin, ovo nije trenutak panike ovo je trenutak obrazovanja. Dok dragi metali pokazuju šta se dešava kada ljudi gube poverenje u valutu, Bitcoin pokazuje kako izgleda budućnost novca kada razumete razliku između retkog i oskudnog.

21 milion. Ne može se štampati. Ne može se konfiskovati. Ne može se cenzurisati.

Kratkoročno, Bitcoin će nastaviti svoj ciklus. Dugoročno, Bitcoin će nastaviti da nadmašuje sve druge asete jer je jedina imovina u istoriji čovečanstva sa apsolutnom, dokazivom oskudnošću.

Zlato je odličan bekstvo kratkoročno. Bitcoin je superiorno dugoročno rešenje.

Ako vam je sadržaj koristan i želite da nas podržite to možete učiniti ovde.

Podrži nas